Hrvatski građani nisu baš na glasu kao štedljiva populacija, mnogo su poznatiji kao potrošači, no trendovi u načinu života sve ih više potiču na skrb za budućnost. Zbog neodrživosti mirovinskog sustava koji je funkcionirao proteklih desetljeća, promijenila su se razmišljanja o sigurnosti u starosti, pa sve više mladih odvaja za vrijeme kada više neće biti sposobni predviđati dovoljno za život. Treći mirovisnki stup, osiguranja, stambena štednja, razne vrste ulaganja sve su popularniji, no dobra stara štednja i dalje ima počasno mjesto iz više razloga. Osim što su joj skloni konzervativniji građani, ni oni ekeonomski daleko propulzivniji ne mogu ignorirati činjenicu da za štednju u bankama jamči država i to do iznosa od 400.000 kuna.

Još se nije dogodilo da Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka ne isplati uredno osigurane uloge. Usklađivanjem zakonodavstva s pravnim normama Europske unije, osigurani iznos povećat će se do protuvrijednosti od 30.000 eura. Za one koji u banci čuvaju životnu ušteđevinu činjenica je vrlo utješna, no važna je za one koji imaju mnogo, mnogo više novca na računu. Nakon lančanog kolapsa banaka krajem 90-ih malo je onih koji na jednom računu čuvaju više od osigurane svote, dijelom i jer je za veće iznose nužno dokazati porijeklo novca, no ušteđevinu je moguće razlomiti na više članova obitelji i na taj način zaštititi od eventualnih problema.

Prilično je iznenađujuće bilo slijevanje silnih iznosa na račune u bankama, u trenutku kad se 12 europskih valuta pretvaralo u eure. Bez obzira na nezaposlenost i nizak standard, pokazalo se da hrvatski građani još imaju kapaciteta za punjenje bankarskih računa. Premda banke imaju velik ponder u inozemnom zaduživanju, mnoge cjelokupno kreditiranje pokrivaju upravo iz depozita klijenata.

Dugoročno će štednja u bankama gubiti status najmasovnijeg oblika ulaganja novca iz kućnog proračuna, na račun stambene štednje, osiguranja i investicijskuh fondova, no mora biti visoka, ali neće niti otvoriti rizik ostanka bez glavnice. No, svakom je klijentu najbolje po dio novca uložiti u različite investicijske proizvode i time minimalizirati rizik.

Stručnjaci u zemljama gdje je takvo ulaganje već postalo tradicija tvrde da je idealan omjer uložiti po trećinu portfelja u oročeni depozit ili tekući račun s jedne strane, trećinu u stambenu štednju, mirovinske fondove i osiguranje, te ostatak u investicijske fondove i izravnu kupnju dionica ili obveznica.

Odnosi se na novac koji se nalazi na tekućem računu, deviznom računu ili deviznoj knjižici (nije oročen). Uz standardni model, neke banke imaju razrađene i proizvode kojima dodatno motiviraju klijente.

Štedni iznos jednokratno se uplati, a istekom oročenja isplaćuje se štednja uvećana za kamatu. Oročenje je moguće u svim valutama s tečajne liste, a kamatna stopa može biti promjenjiva ili fiksna. Za veće iznose banke uglavnom imaju veću mogućnost dogovaranja kamtne stope, a štednju je moguće razročiti u svakom trenutku, uz obračun kamate do postignutog roka. Neke banke prakticiraju obračun kamate za najbližu nižu ročnost u ternutku raskida ugovora, a vlasnik depozita mora platiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora.

Štednja u kunama uvijek nosi višu kamatnu stopu od štednje u nekoj drugoj valuti, a oročenje je moguće već na rok od mjesec dana na više. Ponegdje se prakticira i mogućnost automatskog obnavljanja ugovora, s tim da novi rok počinje teći datumom isteka roka prethodnog oročenja, ali pod uvjetima koji vrijede na dan isteka zadnjeg ugovorenog roka. To vrijedi ako štediša ili banka u roku od 8 dana (za kratkoročne depozite) ili u roku od mjesec dana (za dugoročne depozite) ne otkažu ugovor. Postoje razrađeni modeli koji se ponešto razlikuju od standardnog.

U kojem klijent sam od ponedjeljka do subote bira visinu kamate. Oročenje je moguće na 1, 2 ili 3 mjeseca uz fiksnu kamatu, a minimalan je depozit od 50.000,00 kuna.

Štedni iznos jednokratno se uplaćuje, uz rentnu isplatu kamate tijekom oročenja (mjesečno, kvartalno, polugodišnje ili godišnje). Oročenje je također moguće u svim valutama s tečajne liste, a kamata može biti promjenjiva ili fiksna. Kod prijevremenog razročenja kamata se također obračunava do postignutog roka.

Podrazumjeva višekratne uplate tijekom trajanja oročenja, a istekom oročenja isplaćuje se ušteđeni iznos zajedno sa kamatom. Banke uglavnom propisuju minimalnu visinu naknadnih uplata: najčešće je to 25 EUR-a ili 200,00 kuna. Moguće je ugovoriti samo promjenjivu kamatnu stopu. Novac je raspoloživ u svakom trenutku, uz obračun "A vista" kamatne stope. Jedna vrsta otvorene štednje je i kumulativna štednja, a zasnovana je na višekratnim uplatama tijekom trajanja oročenja.

Dinamiku štednje bira klijent, a prva uplata iznosi minimalno 100,00 kuna, 15 EUR-a ili 15 američkih dolara. Kasnije uplate odvijaju se prema želji i mogućnostima klijenta, a za redovite uplate s tekućeg ili deviznog računa banke moguće je ugovoriti trajni nalog. Štednja može biti u kunama, kunama uz valutnu klauzulu, eurima i dolarima.

Posebna vrsta oročene štednje uz mogućnost višekratnih uplata. Postoji i aktivna štednja i planirana štednja, bonus štednja, itd...

Unaprijed je poznat fiksni prinos, odnosno kamatna stopa do isteka oročenja. Obično je fiksna kamata niža od redovne, primjerice za jedan postotni poen. Oročava se uglavnom samo u kunama i eurima. Maksimalan rok oročenja je 12 mjeseci i nema automatske obnove oročenja. Fiksnu je kamatu moguće ugovoriti za klasičnu ugovorenu štednju i rentnu štednju, ali ne i za otvorenu štednju.

Štedi se u kunama, uz valutnu klauzulu u eurima. Ulog i kamata se isplaćuju u kunskoj protuvrijednosti eura po srednjem tečaju HNB-a. Imaju je sve banke, no neke nude i cijeli niz različitih modela i podvrsta.

Privredna Banka Zagreb ima nekoliko vrsta takve štednje i razrađen model stimulativnih dodataka, ovisno o broju bančinih proizvoda koje klijent koristi. Stimulativni dio kreće se od 5 - 30% na kamatu.

Podrazumjeva mogućnost raspolaganja novecm samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Kamatna stopa je promjenjiva, povoljnija za niže iznose i kraće razdoblje oročenja, nego kunska oročena štednja. Visina kamatnih stopa ne ovisi o visini štednih uloga.

Oročena štednja uz promjenjivu kamatnu stopu, ugovorenu u devizama, u valuti štednog uloga. Depoziti su izraženi u stranoj valuti, a uplata i isplata glavnice te pripadajuće kamate, radi se u domaćoj valuti. Štediša ne mora raspolagati velikim novcem, a raspon oročenja prilično je širok. Kamatu je moguće isplaćivati na dan isteka roka oročenja ili drukčije, ako je regulirano ugovorom. Postoji mogućnost automatskog obnavljanja štednje.

Omogućuje raspolaganje sredstvima samo uz prethodnu najavu dana podizanja prema ugovorenom otkaznom roku. Kamatna stopa je promjenjiva. Kao i kunska štednja, omogućuje povoljnije kamatne stope za niže iznose, a visina kamate ne ovisi o visini štednih uloga.